+382 (0) 32 781 140

Vrste tipografskih pisama

Skoro svaki radnik u štampariji, osim onog koji vlada materijom tipografije, reći će vam da se slova mogu podeliti u dve najšire moguće grupe: serifna i bezserifna pisma. Ovo nije netačno, ali postoje i racionalniji primeri podele tipografskih pisama.

Prve klasifikacije nastale su još u 18. veku. Njima se bavio Pjer Simon Furnije, poznati slovorezbar i prvi francuski grafičar, koji je pokušao da ustanovi tipografski merni sistem. Pored autorskih klasifikacija poznate su i nacionalne, koje su odraz opšte prihvaćenih podela. Prva značajnija sistematizacija tipografskih pisama, posle Drugog svetskog rata, nastala je na našim prostorima, 1963. godine, u Zagrebu. Autor je bio iskusni grafički radnik, prof. Franjo Mesaroš, predavač na Višoj grafičkoj školi u Zagrebu.

Nakon brojnih pokušaja, prihvaćen je sistem koji je razvio francuskih dizajner Maksimilijen Voks. On je za pojedinačna pisma izmislio sasvim nova imena, koja ne podsećaju na ranije nazive, kako se ne bi stvarala zabuna. U svakoj od njegovih grupa pisama ima malo „čistih“ primera – mnoga pisma po karakteristikama pripadaju i susednoj grupi, ali je ipak ovaj sistem dragocena pomoć prilikom komunikacije i opisivanja pisama.

Prema Voksovom sistemu, sva pisma se dele na:

1. Humanistička (venecijanska) pisma

Najranija pisma ovog tipa nastala su u Veneciji u 15. veku. Humanističko pismo je prvi put upotrebljeno u štampi 1465. godine. Prema izgledu slova jasno se može zaključiti da su ova pisma pravljena prema uzorcima koji su pisani širokim perom.

Humanistička (venecijanska) pisma

 

2. Garald pisma

Ove antikve su izvedene od pisama koja je rezao Frančesko Grifo, za venecijanskog izdavača i štampača Aldusa Manuciusa. Jedan od najpoznatijih primera iz ove grupe pisama je Garmond, najvažnije renesansno i barokno pismo.

Garald pisma

 

3. Prelazna (barokna) pisma

Širenjem tehnike bakroreza u 17. veku došlo se do prelaznog oblika između klasične i klasicističke antikve. Potezi su značajno promenjeni – postali su bogatiji i finiji u kontrastu.

Prelazna (barokna) pisma

 

4. Didone

Pojavljuju se sredinom 18. veka, kada su poboljšanja u tehnologiji papira i štampe omogućila reprodukovanje finih poteza.  Jedan od poznatih primera ovog fonta je Bodoni.

Didone

 

5. Mehanistička (ežiptijen) pisma

Sam naziv ovog pisma ukazuje na to da ova pisma potiču iz najboljih dana industrijske revolucije, kojoj su bila neophodna sredstva za privlačenje pažnje, za reklame, plakate, letke i druge štampane materijale. Ova pisma su takođe bila pogodna za ukrašavanje, u čemu se često preterivalo.

Mehanistička (ežiptijen) pisma

 

6. Linearna (sanserif, grotesk) pisma

Svima dobro poznati sanserif se prvi put pojavio 1816. godine u Engleskoj, gde se smatrao ružnim i neatraktivnim, da bi čitav vek i po kasnije ova pisma bila osnov velike tipografske revolucije. Osnovna karakteristika ovih pisama su relativno ujednačeni potezi, sa minimalnim kontrastima.

Linearna (sanserif, grotesk) pisma

 

7. Klesana (epigrafska) pisma

Inspirisana slovima klesanim u kamenu, ova pisma obično sadrže samo verzale.

Klesana (epigrafska) pisma

 

8. Skript pisma

Ova pisma oponašaju ručno pisana slova, za razliku od manuelnih pisama, koja predstavljaju samo kopije rukom crtanih slova. Ovu razliku je prilično teško definisati. Skript pismo je razvijeno iz rukopisa, zadržavajući, za razliku od italika ili kurziva, vezane poteze između slova.

Skript pisma

 

9. Manuelna pisma

Sva pisma iz ove grupe nastala su na osnovu rukom crtanog predloška, rađenog četkom, perom, olovkom ili bilo kojim drugim instrumentom, ali bez namere oponašanja rukopisa. Ova pisma se uglavnom koriste u reklamne svrhe, jer su nezgodna za slaganje dužeg teksta.

Manuelna pisma

 

10. Gotika (prelomljena) pisma

Kada je štamparstvo u Evropi imalo svoje prve zamahe, uglavnom je pisano širokim perom. Ovom pismu naziv daju prezrivi italijanski humanisti, a još uvek se koristi u Nemačkoj i nekim drugim evropskim zemljama.

Gotika (prelomljena) pisma

 

11. Nelatinska pisma

Ova pisma obuhvataju grčko, sva ćirilična, arapska i orijentalna pisma.

Nelatinska pisma

 

12. Keltska pisma

Ova grupa je najnovija u okviru klasifikacije prema Voksovom sistemu, a pisma su u klasifikaciju dodata na konferenciji (AGM) u Dablinu, 2010. godine.

Keltska pisma

 

 

Nadamo se da vam je ova klasifikacija korisna i da ste naučili nešto novo o tipografiji. U nekom od narednih postova bavićemo se modernim fontovima i predstaviti vam neke od najpopularnijih besplatnih fontova za 2016. godinu.

Za pisanje ovog teksta koristili smo materijal sa predavanja Doc. mr Uroša Nedeljkovića, sa Fakulteta tehničkih nauka.